Tvrdoća drveta Janka – Brinell
Za ispitivanje tvrdoće drveta danas se većinom koriste dvije osnovne metode: tvrdoća po Brinelu (brinell) i tvrdoća po Janki.
Tvrdoća drveta predstavlja jedan od značajnijih indikatora kvalitete drveta i samim time upotrebe u građevinarstvu.
Pod tim se prvenstveno podrazumijevaju drveni podovi odnosno parketi.
Zapravo vrlo često nailazimo na podatke o tvrdoći drveta, ti podaci predstavljaju otpor koje drvo pruža prilikom utiskivanja nekog drugog tvrđeg materijala u njegovu površinu.
Sama tvrdoća može biti poprečna, bočna ..
Za ispitivanje tvrdoće drveta danas se većinom koriste dvije osnovne metode: tvrdoća po Brinelu i tvrdoća po Janki.
Prilikom ispitivanja Europskih vrsta najviše se primjenjuje Brinelov način ispitivanja, dok u ostalim dijelovima svijeta se prvenstveno koristi Janka.
Suprotno onome u što vas trgovci uvjeravali prilikom prodaje parketa, prilikom oba načina ispitivanja tvrdoće, uočene su slabosti tako da niti jedan od ove dvije metode nisu pouzdane.
Smatra se da pouzdanost mjerenja kod lakših vrsta drveta je na Brinelov način a Janka način mjerenja je pouzdaniji kod težih vrsta drveća.
Mnogi trgovci prilikom prezentacije svojih proizvoda, a posebice u prikazivanju podataka o tvrdoći parketa stvaraju konfuziju tako da nije jasno dali prodaju tvrdi ili mekani parket, što u konačnici i nije presudno jer ipak tekstura i boja su presudni za odabir.
Mnoga mjerenja su vršena na poprečnom uzorku, tako da naš Hrast spada u srednje tvrda drva, zajedno sa Bukvom i Jasenom, dok Grab i Bagrem spadaju u tvrda drva.
Međutim kod parketa je upravo važnija bočna tvrdoća drveta.
Treba napomenuti da nisu sve uvozne vrste tvrđe od domaćih vrsta, jer trgovci ustvari iz nedostatka stručnog znanja reklamiraju npr. Iroko, Merbau, Kempas… kao vrlo tvrdo drvo a zapravo su ispod ranga Hrasta i Graba .
Interesantan je podatak o Termički obrađenom drvetu, termo tretiranje drveta uzrokuje smanjenje mehaničkih svojstava drveta za oko 30% međutim tvrdoća ostaje nepromijenjena, mada ima slučajeva kod nekih vrsta drveta da postaje i veća